Dijabetes, ili drugim rečima, šećerna bolest, predstavlja hronični poremećaj metabolizma. Karakteriše ga trajno povećanje šećera u krvi, odnosno hiperglikemija. Radi se o jednom od najčešćih endokrinoloških oboljenja, kako na našem podneblju, tako i svuda u svijetu. Broj obolelih od šećerne bolesti je u stalnom porastu, te ne čudi ni važnost da se o njoj priča i piše.
Iako je ovo oboljenje poznato duže od 3.500 godina, prva eksperimentalna učenja o dijabetesu opisana su tek krajem devetnaestog veka. Jozef fon Mering i Oskar Minkovski su 1889. godine otkrili da se kod pasa kojima je uklonjen pankreas veoma brzo javljaju znaci šećerne bolesti i da, ubrzo nakon toga oni umiru. Nekoliko godina kasnije utvrđeno je da im zapravo nedostaje ključna supstanca koju produkuje pankreas, a koju je Ser Edvard Albert Šarpej nazvao – insulin. Kanadski hirurg Frederik Banting ostaće poznat po uspješnom izolovanju insulina i početku primjene istog u terapiji šećerne bolesti. Od otkrića insulina do dana današnjeg prošlo je čak 100 godina, a ovaj hormon i dalje se koristi u terapiji osoba obolelih od šećerne bolesti – često kao jedini lijek!
U susret 14. novembru, odnosno Svjetskom danu borbe protiv dijabetesa (a ujedno i rođendanu Ser Frederika Bentinga), otkrivamo kako nastaje dijabetes, koji tipovi šećerne bolesti postoje i na koji način se liječe.
Najčešće se kao uzročnici dijabetesa navode nasledni faktori. Preosjetljivost beta-ćelija na viruse, sklonost ka razvijanju autoimunih antitela protiv sopstvenih ćelija pankreasa i određene degenerativne promene. Sve ovo vodi ka pojavi dijabetesa.
Još jedan od vodećih faktora za nastanak dijabetesa (tipa 2) navodi se i gojaznost. Činjenica je da je više od polovine osoba obloljelih od šećerne bolesti gojazno. Razlog za to jeste smanjena osjetljivost beta-ćelija na povećanju koncentraciju glukoze u krvi. Takođe, često dolazi i do smanjenog broja insulinskih receptora u tkivima. Samim tim, dolazi i do hiperglikemije.
Osim toga, do pojave dijabetesa može doći i usled hroničnog alkoholizma, karcinoma ili upale pankreasa, hipertireoze, virusnih oboljenja i slično.
Posebna kategorija dijabetesa je i takozvani gestacijski dijabetes, odnosno dijabetes koji se javlja u trudnoći. U ovom stanju, javlja se smanjena osjetljivost prema insulinu, kao i povećana razgradnja ovog hormona pod dejstvom enzima placente. Stoga, neophodno je posebno voditi računa o ishrani tokom trudnoće.
U ostale faktore svrstavaju se određeni lijekovi, smanjena fizička aktivnost, sklonost ka infekcijama, stres, hirurške intervencije i slično.
Važno je napomenuti da postoje dve vrste šećerne bolesti – dijabetes tip 1 i dijabetes tip 2.
Dijabetes tip 1 se najčešće pojavljuje u ranom dobu – uglavnom u periodu puberteta, iako je sve više dece u predškolskom uzrastu koja obolevaju od šećerne bolesti. Radi se o autoimunom oboljenju, koji uništava beta-ćelije pankreasa, te dolazi do nestanka insulina i povećane koncentracije glukoze u krvi. Osobe sa dijabetesom tip 1 obično osećaju simptome poput učestalog mokrenja, žeđi, zamagljenja vida, gubitka težine i slično. Ovaj tip dijabetesa ranije se nazivao insulin-zavistan.
Oboleli od dijabetesa tipa 2 često su starije osobe, a najveći broj njih je i gojazan. Iako većina osoba sa tipom 2 ne zahteva upotrebu insulina, već samo oralnih medikamenata, on je ponekad neophodan za adekvatnu regulaciju glikemija. Prevencija dijabetesa tipa 2 obično se zasniva na prevenciji gojaznosti. Upotreba Terranova Sinergije za metabolizam ugljenih hidrata se veoma preporučuje. Hrom, cimet i alfa lipoinska kiselina kompleks je formulacija koja pomaže u regulaciji nivoa glukoze u krvi.
I osobama sa dijabetesom tipa 1 i osobama sa dijabetesom tipa 2 preporučuje se redovna kontrola šećera u krvi, koristeći kućni aparat, nekoliko puta dnevno. Kod djece i osoba mlađeg uzrasta koje su fizički aktivnije, kontrola nivoa šećera u krvi mora biti češća.
S obzirom na sve učestaliju pojavu dijabetesa, kako kod mlađih, tako i kod starijih osoba, mora se izgrađivati svijest o ovom hroničnom oboljenju. Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, koji se održava 14. novembra pokrenule su Međunarodna dijabetološka federacija i Svjetska zdravstvena organizacija pre više od trideset godina.
Ovaj datum obilježava se širom svijeta plavom bojom. Tako su svjetski poznate znamenitosti osvjetljene plavom bojom, a biće i ove godine. U globalnoj kampanji učestvuju i domaći gradovi, te se i ove godine očekuje da 14. novembar bude ’’odeven’’ u plavo!
Kako bi se što više razvijala svijest o ovom oboljenju, potrebno je da znate na koje načine možete pomoći sebi i drugim osobama obolelim od dijabetesa. Zdrav način života, kretanje, fizička aktivnost i zdrava ishrana uz upotrebu pravih suplemenata najbolji su načini za kontrolisanje nivoa šećera u krvi.
Veliki broj suplemenata koji vam mogu pomoći u borbi protiv dijabetesa možete pronaći u apotekama Maxima.
Оставите одговор